Jelena Tušek, Anita Peti-Stantić, Ana Vasung

 

Figurativni potencijal konkretnih glagola u južnoslavenskim jezicima 

Jelena Tušek, Anita Peti-Stantić, Ana Vasung

U radu će se ispitati odnos između kategorije konkretnosti i figurativnog potencijala glagola u SVO konstrukcijama u hrvatskom jeziku, te će se rezutati usporediti s figurativnim potencijalom glagola u bugarskom i slovenskom jeziku. Konkretnim riječima smatramo one koje označavaju pojave iz stvarnosti koje se mogu neposredno osjetilno doživjeti (Paivio i sur. 1968.), a figurativnim potencijalom smatramo mogućnost proširenja značenja riječi radi prenošenja ideja koje nadilaze njezino doslovno značenje na figurativno-doslovnom kontinuumu. S obzirom na to da dio istraživača ključnim faktorom potencijalne figurativnosti izdvaja upravo kategoriju konkretnosti (Katz 1989, Tsetkov et al. 2014), osnovni je cilj našega istraživanja ispitati odnos konkretnosti/apstraktnosti i figurativnosti. Tsvetkov i sur. (2014) su na temelju računskih modela pokazali da se konkretni glagoli najčešće pojavljuju s konkretnim dopunama, a ako je jedna od dopuna apstraktna, vjerojatnost figurativne uporabe glagola je velika.

U radu polazimo od pretpostavke da potencijalnu figurativnost aktivira sintagmatska okolina. Potencijalnu figurativnost istražujemo u SVO konstrukcijama s izravnim objektom. Takve konstrukcije omogućuju variranje sintagmatskim uvjetima u svrhu analize utjecaja sintagmatske okoline na figurativnost. Na primjer glagol hraniti uz dopunu koja označava konkretno živo biće (npr. dijete) prenijet će doslovno značenje, dok će se uz dopunu koja označava konkretan neživi predmet (npr. tlo) ili apstraktan pojam (npr. znatiželja) aktivirati njegov figurativni potencijal čime će se prenijeti značenje različito od doslovnoga značenja toga glagola (davati komu hranu izravno u usta).

Stoga su ciljevi ovoga istraživanja:

(1) ispitati kako konkretnost i živost izravnog objekta u SVO konstrukcijama utječu na figurativni potencijal konkretnih glagola, i

(2) usporediti figurativni potencijal u hrvatskom, bugarskom i slovenskom jeziku.

Budući da su preliminarna empirijska istraživanja pokazala da apstraktni glagoli ne mogu biti nositelji nedoslovnog značenja (Tušek et al. 2018.), ispitali smo figurativni potencijal glagola sa stupnjem konkretnosti iznad 3,5 (1-apstraktno, 5-konkretno), prikupljenih iz Hrvatske psiholingvističke baze, u daljnjem tekstu HPB (Peti-Stantić et al. 2021). Uz konkretnost/apstraktnosti, za identifikaciju sintagmatske okoline koja aktivira figurativni potencijal glagola uključili smo i dodatni faktor – lingvističku živost.

Kako bi se ispitao utjecaj varijacije dopuna na njihov figurativni potencijal glagola, iz HPB-a je ekstrahirano 532 (od 1571) glagola sa stupnjem konkretnosti iznad 3,5. Ispitivani su samo glagoli u prijelaznim konstrukcijama (SVO) sa živim subjektom i izravnim objektima. Zatim su glagolima na temelju korpusnih potvrda pripisani izravni objekti.  To je provedeno prema sljedećim kriterijima:

  1. konkretne žive i nežive imenice u službi izravnog objekta pripisane su svakom glagolu:

NP je prepolovila crv-a.

NP AUX.3SG prepoloviti-PTCP.F.SG crv-M.SG.ACC.ANIM

NP je prepolovila kruh-∅.

NP AUX.3SG prepoloviti-PTCP.F.SG kruh-M.SG.ACC.INANIM

 

  1. ako je moguće, apstraktne su imenice pripisane svakom glagolu.

NP je prepolovila trošak-∅.

NP AUX.3SG prepoloviti-PTCP.F.SG trošak-F.SG.ACC.ABS

 

Za procjenu stupnja figurativnosti na skali od 1 (potpuno doslovno) do 5 (potpuno figurativno) odabrano je i anotirano 120 primjera: 3 tipa glagola prema njihovim prototipnim dopunama + 10 filera x 3 uvjeta po glagolu x 10 primjera. Anotaciju su provela tri stručna anotatora kojima je objašnjen način određivanja figurativnosti koristeći MIP postupak (Pragglejaz Group 2007).

Na temelju računalnih anotacija Tsetkova i sur. (2014.), pretpostavili smo da će konstrukcije s konkretnim glagolima i apstraktnim dopunama i u hrvatskome biti procijenjene kao figurativne. Dobiveni su sljedeći rezultati:

  1. tipovi glagola s prototipnim živim ili neživim dopunama (npr. kupiti) procijenjeni su kao vrlo figurativni (Mean = 3,87; StDev = 0,93) uz apstraktne dopune (npr. ugled) .
  2. tipovi glagola s prototipnim živim dopunama (npr. hraniti), procijenjeni su kao vrlo figurativni uz apstraktne dopune (npr. znatiželja) (Mean=3,77; StDev=0,94); i kao umjereno figurativni (Mean=2,80; StDev = 1,15) uz nežive dopune (npr. tlo).
  3. tipovi glagola s prototipnim neživim dopunama (npr. otvoriti) procijenjeni su kao vrlo figurativni (Mean=4,13; StDev=0,43) uz apstraktne dopune (npr. dijalog), i kao figurativni (Mean=3,27; StDev=0,90) uz žive dopune (npr. pacijent).

Anotacija je potvrdila da se konkretni glagoli s apstraktnim dopunama obično procjenjuju više figurativnima u svim skupinama nego uz (ne)žive konkretne ne-prototipne nadopune. Razlika između grupa za sva tri tipa glagola bila je statistički značajna.

Provedena je usporedna preliminarna analiza za bugarski i slovenski jezik na istom uzorku glagola s ciljem utvrđivanja sličnosti i razlika u potencijalnoj figurativnosti konkretnih glagola u tri južnoslavenska jezika. Unatoč činjenici da su tri jezika bliskosrodna, priprema materijala i anotacija za oba jezika (koju je proveo stručni anotator, izvorni govornik jezika) pokazala je razmjerno različit razvoj specijalizacije pojedinih glagolskih oblika za figurativna značenja kod konkretnih glagola. Npr. hrvatski glagol namjestiti ima veći figurativni potencijal u odnosu na bugarski, dok bugarski glagol убия (hrv. ubijati) ima manji potencijal u odnosu na hrvatski i slovenski. S obzirom na visok stupanj zajedničkog leksika, takvi primjeri ukazuju na razlike u dijakronijskom razvoju figurativnog potencijala glagola među jezicima. S time da je uočena veća sličnost u potencijalnoj figurativnosti kod hrvatskih i slovenskih glagola u usporedbi s bugarskim.

 

Literatura:

Katz, A. N. (1989). On choosing the vehicles of metaphors: Referential concreteness, semantic distances, and individual differences. Journal of Memory and Language, 28(4), 486–499. https://doi.org/10.1016/0749-596X(89)90023-5

Paivio, A., Yuille, J. C., & Madigan, S. A. (1968). Concreteness, imagery, and meaningfulness values for 925 nouns. Journal of Experimental Psychology, 76(1, Pt.2), 1–25. https://doi.org/10.1037/h0025327

Peti-Stantić, A., Anđel, M., Gnjidić, V., Keresteš, G., Ljubešić, N., Masnikosa, I., Tonković, M., Tušek, J., Willer-Gold, J., & Stanojević, M.-M. (2021). The Croatian psycholinguistic database: Estimates for 6000 nouns, verbs, adjectives and adverbs. Behavior Research Methods. https://doi.org/10.3758/s13428-020-01533-x

Pragglejaz Group (2007). MIP: A Method for Identifying Metaphorically Used Words in Discourse. Metaphor and Symbol, 22 (1), 1-39.

Tušek, J., Vasung, A., & Peti-Stantić, A. (2018). Suodnos konkretnosti i figurativnosti glagola u južnoslavenskim jezicima. Kompas, 9. i 10. veljače 2018.

Tsvetkov, Y., Boytsov, L., Gershman, A., Nyberg, E., & Dyer, C. (2014). Metaphor detection with cross-lingual model transfer. Proceedings of the 52nd Annual Meeting of the Association for Computational Linguistics (Volume 1: Long Papers), 248–258. https://doi.org/10.3115/v1/P14-1024

 

 233 total views,  2 views today

This post is also available in: enEnglish (Engleski)