The building blocks of information transfer in language processing
[Temeljne sastavnice prijenosa informacija u obradi jezika]
Dobrodošli na završnu konferenciju projekta MEGAHR! Projektni će tim na konferenciji prikazati rezultate projekta, dok će izlaganja uglednih pozvanih izlagača poslužiti kao širi okvir za raspravu. Nakon izlaganja predviđeno je vrijeme za raspravu, koja će biti otvorena za sve sudionike i slušače.
Datum: 7. i 8. listopada 2021. (četvrtak i petak)
Detaljan program konferencije dostupan je ovdje.
Sudionici-slušatelji: Za sudjelovanje na MEGAHR konferenciji možete se prijaviti ovdje.
Pozvani govornici (abecednim redom):
Marianna Bolognesi, viša docentica na Odsjeku za suvremene jezike, književnosti i kulturu, Sveučilište u Bologni
Marianna Bolognesi doktorirala je na Sveučilištu u Torinu (Italija), gdje se bavila strukturom mentalnog leksikona kod izvornih govornika i učenika. U svojim istraživanjima spaja psihološke (bihevioralne) metode s poluautomatskim metodama modeliranja jezika (distribucijska semantika) i korpusnim pristupima. Ponajviše se bavi time kako apstraktno mišljenje i metafore omogućuju konceptualizaciju, izražavanje i reprezentaciju apstraktnih koncepata riječima (u jeziku) i slikom (u vizualnoj komunikaciji).
Trenutno je zaposlena kao docentica na Sveučilištu u Bologni. Od 2015. do 2017. godine radila je u Metaphor Lab u Amsterdamu kao istraživač u okviru stipendije EU-MarieCurie, gdje još uvijek koordinira istraživačku skupinu koja se bavi metaforom i multimodalnošću. Od 2017. do 2019. godine radila je kao član istraživačke skupine Creative Multilingualism na Sveučilištu Oxford, a njihova suradnja i dalje traje. Članica je izvršnog odbora međunarodnog društva za istraživanje i primjenu metafore (RaAM).
Konkretnost i specifičnost: dvije varijable vezane uz apstrahiranje 
Peter Hagoort, Max Planck institut za psiholingvistiku, Donders institut za mozak, kogniciju i ponašanje, Sveučilište Radboud u Nijmegenu
Peter Hagoort direktor je Instituta za psiholingvistiku Max Planck (od studenog 2006.) te direktor i osnivač Centra za kognitivno oslikavanje mozga Donders instituta (1999.) pri Sveučilištu Radboud u Nijmegenu. Osim toga, profesor je kognitivne neuroznanosti na Sveučilištu Radboud u Nijmegenu. Bavi se ljudskom jezičnom sposobnošću i time kako se ona odražava u mozgu. U svojim se istraživanjima koristi tehnikama oslikavanja mozga poput snimanja evociranih potencijala, magnetoencefalografije, pozitronske emisijske tomografije i funkcionalne magnetske rezonancije kako bi istražio jezični sustav i njegova oštećenja poput afazije, disleksije i autizma.
Za svoj znanstveni doprinos, Nizozemska kraljevska akademija umjetnosti i znanosti dodijelila mu je 2003. godine nagradu Hendrik Mullerprijs. Nizozemska ga je kraljica 2004. godine proglasila Vitezom nizozemskog lava. Godine 2005. dobio je nagradu NWO-Spinoza (1,5 milijuna eura). Sveučilište u Glasgowu dodijelilo mu je 2007. počasni doktorat znanosti za doprinos kognitivnoj neuroznanosti jezika. Godine 2008. dobio je nagradu Heymans. Godine 2012. Nizozemska kraljevska akademija umjetnosti i znanosti dodijelila mu je nagradu za životno djelo u području kognitivne neuroznanosti (1 milijun eura).
Peter Hagoort član je Nizozemske kraljevske akademije umjetnosti i znanosti, Kraljevskog holandskog društva za prirodne i humanističke znanosti te Academia Europaea. Godine 2018. Peter Hagoort izabran je za međunarodnog člana Nacionalne akademije znanosti te za člana Društva za kognitivne znanosti.
Mozak koji sluša i govori
Ray Jackendoff, Seth Merrin profesor emeritus, počasni dodirektor Centra za kognitivne studije, Sveučilište Tufts, pridruženi istraživač na Odsjeku za mozak i kognitivne znanosti MIT-a
U svom istraživačkom radu Ray Jackendoff bavi se strukturom ljudske jezične sposobnosti i njezinom ulogom u ljudskoj spoznaji. Razvio je pristup pod nazivom paralelna arhitektura, u kojem se jezik smatra prizvodom različitih kombinatornih sustava koji u međusobnom djelovanju povezuju značenje s jezičnim izrazima. Do sada su tri takva sustava razrađena u detalje:
Konceptualna semantika bavi se tradicionalnim filozofskim pitanjima sučelja, referencije i kompozicionalnosti iz mentalističke perspektive, a bavi se nizom semantičkih pojava, posebice prostornim i društvenim konceptima.
Jednostavnija sintaksa (engl. Simpler Syntax), razvijena s Peterom Culicoverom, kreće od premise da sintaktička struktura treba biti samo onoliko kompleksna koliko je potrebno da bi mogla posredovati između glasa i značenja. U njoj se daje opis svih važnijih sintaktičkih pojava kao i brojnih manje poznatih pojava, a ističe se suodnos sintakse i semantike.
Relacijska morfologija (Engl Relational Morphology), razvijena s Jenny Audring, prvenstveno se bavi balansom između produktivnosti i idiosinkratičnosti u strukturi riječi kao i interakcijom između morfosintakse, morfonologije i značenja. Važna je posljedica relacijske morfologije činjenica da struktura leksikona preuzima središnje mjesto, koje je važnije od uloge tradicionalnih generativnih pravila.
Ray Jackendoff u svojim se istraživanjima bavio i jezičnom obradom, znakovnim jezicima u nastanku, evolucijom jezika, odnosom jezika i vida i karakteristikama svijesti. U suradnju s kompozitorom Fredom Lerdahlom dao je i velik doprinos proučavanju glazbene spoznaje.
Ray Jackendoff bio je predsjednik Linguistic Society of America i Society for Philosophy and Psychology. Dobitnik je počasnih doktorata sa Sveučilišta Québec u Montréalu, Sveučilišta Tel Aviv, Sveučilišta Ohio State, Nacionalnog sveučilišta glazbe u Bukureštu i Glazbene akademije Cluj-Napoca. Godine 2003. bio je dobitnik nagrade Jean Nicod za kognitivnu psihologiju, a godine 2014 eminente nagrade iz područja kognitivne znanosti David E. Rumehlart. Trenutno je i vanjski suradnik Odsjeka za mozak i kognitivnu znanost MIT-a.
U kojem se obliku prenose informacije u obradi jezika?
Marco Marelli, izvanredni profesor, Sveučilište Milano-Bicocca
Marco Marelli bavi se istraživanje obrade pisahog jezika te time kako se informacije pohranjuju i reprezentiraju u semantičkom sustavu. Zanima ga i suodnos između navedenih procesa i drugih dijelova ljudskog spoznajnog sustava, poput percepcije, djelovanja i rasuđivanja. Navedenim se temama bavi kombinirajući eksperimentalne tehnike (vrijeme reakcije, analizu pokreta očiju kod čitanja, eksplikacije) s računalnim pristupima (modeli učenja, vektorski modeli).
Razumijevanje značenja složenica: kompozicionalnost utemeljena u jezičnom i vizualnom iskustvu
Petar Milin, viši predavač Psihologije jezika i učenja jezika, Odsjek za suvremene jezike, Sveučilište u Birminghamu
U svom istraživačkom radu Petar Milin prvenstveno se bavi ključnom ulogom koju učenje ima za ljudski jezik, njegove karakteristike i uporabu. Ranije se tom temom bavio iz perspektive istraživanja riječi odnosno leksičke obrade, a u novije vrijeme iz perspektive komunikacije uopće. Na metodološkoj razini, u svom radu kombinira eksperimentalni pristup s računalnim modeliranjem i naprednim statističkim tehnikama. Na taj način, uz druge članove projekta Out of Our Minds čiji je suvoditelj, pridonosi produbljivanju našeg shvaćanja znanja o jeziku i o prirodnim načinima učenja jezika. Osim navedenih tema, zanima ga i vjerojatnosna analiza jezika. To uključuje pitanja vezana uz kvantifikaciju teksta, stilometriju i autorstvo, širinu vokabulara i slično.
Što se može naučiti iz učenja?
Maria Piñango, izvanredna profesorica lingvistike, Sveučilište Yale
Mariana Piñango istražuje procese integracije različitih jezičnih informacije tijekom razumijevanja jezika u pravom vremenu (ponajviše integracijom semantičkih i sintaktičkih informacija) te time kako se razlike u procesu integracije (odnosno razlike u vremenu aktivacije) odražavaju u procesima u mozgu. Zanima je i opis jezičnih deficit koji proizlaze iz oštećenja mozga, kao i interakcija između jezičnih procesa i drugih kognitivnih sposobnosti poput pamćenja. U svojim se istraživanjima koristi podacima vezanih uz jezična oštećenja (afazije), obradu u stvarnom vremenu i tehnike oslikavanja (posebice funkcionalne magnetske rezonancije). Iz lingvističke perspektive zanima je prvenstveno odnos sintakse, leksika i semantike (iz kuta reprezentacije i obrade). To se posebice odnosi na odnos između argumentne strukture i sintaktičke reprezentacije, pri čemu pokušava sagledati odnos između leksika i sintaktičke reprezentacije iz perspektive jezične obrade te odrediti kako i kada dolazi do aktivacije pri obradi sintaktički neprozirnih semantičkih operacija.
Jedna moguća jezično utemeljena infrastruktura za jezičnu obradu kao sustav prijenosa informacija
1,074 total views, 1 views today
This post is also available in: 
English (Engleski)
