Maja Anđel, Anita Peti-Stantić, Mateusz-Milan Stanojević

Važnost stručnog znanja u procjeni konkretnosti u kontekstu

Procjene konkretnosti/apstraktnosti riječi za različite jezike (npr. Brysbaert i sur., 2014) razmjerno su stabilne, kako kod različitih ispitanika (npr. s obzirom na dob, spol), tako i u različitim jezicima, o čemu svjedoči i to da se čak rezultati različitih ljudskih procjena mogu pouzdano ekstrapolirati računalnim metodama (v. Peti-Stantić i sur., 2021). Konkretnije riječi također se obrađuju brže od apstraktnih (npr. u zadacima pripremljenosti i leksičke odluke), što je također potvrđeno u brojnim istraživanjima. Međutim, u većini se slučajeva konkretnost procjenjuje za riječi izvan konteksta, čime se u obzir ne uzimaju razlike koje proizlaze iz višeznačnosti riječi, kao ni činjenica da sudionici pri procjenama izvan konteksta vjerojatno zamišljaju idealizirani minimalni kontekst (Löhr 2021). Stoga su sličnosti među procjenama možda posljedica zajedničkog mehanizma idealizacije konteksta. Postavlja se pitanje hoće li se to promijeniti ako se konkretnost procjenjuje u kontekstu, i to tako da se u obzir uzmu dvije skupine ispitanika (stručnjaci, nestručnjaci) te da se varira kontekst (stručni termini u kontekstu nasuprot općim riječima). Odnosno, hoće li stručnjaci procijeniti kontekstualizirani primjer iz svog stručnog jezika (npr. električna energija) procijeniti konkretnijim od iste riječi izvan konteksta (energija) i hoće li se prednost konkretnosti takvih kombinacija očitovati u zadacima leksičke odluke?

Kako bismo istražili ova pitanja proveli smo četiri eksperimenta sa 60 studenata, 30 studenata tehničkih znanosti i 30 humanistike. Sudionici su ispunili po dva zadatka procjene (imenice izvan konteksta i u dvorječnim kontekstima) i po dva zadatka leksičke procjene (jedan s riječima izvan konteksta i jedan s pripremom u dvorječnim kontekstima). Za zadatke smo izabrali 60 prema procijenjenoj konkretnosti (niska/visoka konkretnost) u Hrvatskoj psiholingvističkoj bazi (HPB; Peti-Stantić i suradnici 2019). Dodatni je kriterij bio mogu li se imenice javiti u predatributivnim ili zaatributivnim konstrukcijama koje označavaju stručne tehničke pojmove, koje su preuzete iz 1.4M korpusa hrvatskoga, hrWaC. Na taj su način dobivene kombinacije poput električna energija i kreativna energija (gdje se potencijalno dvosmislena apstraktna riječ energija javlja u konstrukciji iz stručnog jezika i općeg jezika, a slična konkretna riječ je ključ, kao u konstrukciji francuski ključ) te konstrukcije s konkretnom nedvosmislenom imenicom (npr. žuta jabuka, trula jabuka; slična nedvosmislena apstraktna riječ je pristup).

Rezultati zadataka procjene pokazuju da postoji visoka korelacija između riječi procijenjenih izvan konteksta s procjenama istih riječima u bazi HPB (r = .97, p < .001), što ukazuje na njihovu pouzdanost. Ispitanici iz tehničkog područja riječi izvan konteksta procjenjuju nešto konkretnijima od humanista, ali uz izrazito nisku veličinu učinka (F = 4.997, p = .03, df = 1, η2 = 0.003). Razlika među procjenama potencijalno dvosmislenih i nedvosmislenih riječi između dvije skupine ispitanika nije bilo.

Ispitanici iz tehničkog područja kontekstualizirane su primjere procijenili konkretnijima od humanista (F = 36.23, p < .001, df = 1, η2 = 0.06, umjerena veličina učinka). Javio se i glavni efekt toga pripada li riječ stručnom tehničkom vokabularu (F = 15.19, p < .001, df = 1, η2 = 0.02, niska veličina učinka), a post-hoc testovi pokazuju da studenti tehničkog područja riječi iz svog stručnog vokabulara procjenjuju značajno konkretnijima od humanista.

Zadaci leksičke procjene s riječima izvan konteksta pokazali su očekivani rezultat da svi ispitanici brže reagiraju na konkretne nego na apstraktne riječi. Humanisti su reagirali i ukupno brže (F = 22.04, p < .001, df = 1, η2 = 0.07, umjerena veličina učinka), ali nije bilo učinka dvosmislenosti riječi. Nije bilo značajnih razlika u vremenima reakcije između humanista i studenata tehničkog područja s obzirom na dvosmislenost riječi u zadatku pripremljenosti.

Ovi rezultati ukazuju da semantički potencijal kombiniranja riječi s drugima ne utječe na procjenu konkretnosti kada se riječi ispituju izvan konteksta. Međutim, razlike se pojavljuju kad stručnjaci procjenjuju kontekstualizirane primjere iz stručnog jezika: procjenjuju ih konkretnijima od nestručnjaka te konkretnijima od općih kombinacija riječi. To znači da vrijednosti procjena nisu stabilne ako se procjenjuju u kontekstu (za razliku od njihovih procjena izvan konteksta) i da ovise o stručnom znanju sudionika. Za razliku od toga, kad se riječi procjenjuju izvan konteksta, one se vežu uz zajednički idealizirani minimalni kontekst. Vremena reakcije, čini se, nisu vezana uz navedene semantičke karakteristike nego uz osobine ispitanika, ali su za konačne zaključke potrebna daljnja istraživanja. U radu ćemo o rezultatima raspravljati iz perspektive teorije dvostrukog kodiranja (npr. Paivio 2010).

Literatura:

Brysbaert, Marc, Amy Beth Warriner i Victor Kuperman. 2014. ‘Concreteness Ratings for 40 Thousand Generally Known English Word Lemmas’. Behavior Research Methods 46 (3):904–11. https://doi.org/10.3758/s13428-013-0403-5.

Löhr, Guido. 2021. “What Are Abstract Concepts? On Lexical Ambiguity and Concreteness Ratings.” Review of Philosophy and Psychology, March. https://doi.org/10.1007/s13164-021-00542-9.

Paivio, Allan. 2010. ‘Dual coding theory and the mental lexicon’. The Mental Lexicon; 5 (2); 205–230.

Peti-Stantić, Anita, Maja Anđel, Vedrana Gnjidić, Gordana Keresteš, Nikola Ljubešić, Irina Masnikosa, Mirjana Tonković, Jelena Tušek, Jana Willer-Gold i Mateusz-Milan Stanojević. 2021. “The Croatian Psycholinguistic Database: Estimates for 6000 Nouns, Verbs, Adjectives and Adverbs.” Behavior Research Methods, April. https://doi.org/10.3758/s13428-020-01533-x.

Peti-Stantić, Anita, Mateusz-Milan Stanojević, Maja Anđel, Mirjana Tonković, Gordana Keresteš, Nikola Ljubešić, Jana Willer Gold, Jelena Tušek, Irina Masnikosa i Vedrana Gnjidić. 2019. “Hrvatska psiholingvistička baza.” Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture. https://doi.org/10.17234/megahr.2019.hpb.

136 total views, 2 views today

This post is also available in: English (Engleski)