Odrednice vremena reakcije u zadatku leksičke odluke za imenice iz Hrvatske psiholingvističke baze
Denis Vlašiček, Mirjana Tonković, Francesca Dumančić
Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Velike baze riječi koje sadrže norme za različite leksičke (na primjer učestalost ili dužina) i semantičke (na primjer predočivost ili valencija) karakteristike riječi razvijene su za mnoge jezike i predstavljaju vrlo koristan istraživački alat. Kada im se pridruže podaci prikupljeni u kognitivnim zadacima (kao što su zadatak leksičke odluke ili zadatak imenovanja), omogućavaju istraživačima ispitivanje doprinosa različitih varijabli jezičnom procesiranju i mogu poslužiti za generiranje novih hipoteza i jezičnih modela. Hrvatska psiholingvistička baza (Peti-Stantić et al., 2021) sadrži norme za konkretnost, predočivost, subjektivnu čestinu i dob usvajanja 6000 hrvatskih imenica, glagola, pridjeva i priloga. Objektivna učestalost i dužina riječi su također dostupne. Ta je baza predstavljala polazišnu točku za ovo istraživanje u kojem smo prikupili podatke o vremenu potrebnom za davanje odgovora u zadatku leksičke odluke za svaku imenicu prisutnu u bazi.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prediktivnu snagu psiholingvističkih i leksičkih varijabli dostupnih u Hrvatskoj psiholingvističkoj bazi za vrijeme reakcije u zadatku leksičke odluke za 2613 imenica. Dodatno smo izračunali i istražili doprinos mjere ortografske sličnosti riječi – Levenshteinove ortografske distance (Yarkoni i sur., 2008). Ortografska sličnost odnosi se na broj slova koji je zajednički za dvije riječi. Ortografska Levenshteinova distanca je kontinuirana mjera opisane sličnosti, odnosno gustoće susjedstva određene riječi. Veće vrijednosti na toj varijabli imaju one riječi koje imaju rjeđe susjedstvo, odnosno one riječi koje koje ne dijele puno slova s drugim riječima u hrvatskom jeziku. Također, cilj je bio utvrditi količinu varijance vremena reakcije u zadatku leksičke odluke koju je moguće objasniti pomoću navedenih varijabli.
Sudionici su odgovarali na zadatak leksičke odluke u dvije odvojene, jednosatne sesije. Na ekranu računala su im prikazivani nizovi slova koji su predstavljali ili imenice iz Hrvatske psiholingivstičke baze ili pseudoriječi (generirane u programu Wuggy (Keuleers & Brysbaert, 2010)). Svaki sudionik je odgovorio na ukupno 1000 riječi i 1000 pseudoriječi, podijeljenih u 10 blokova od po 200 podražaja. U svakoj sesiji odgovarali su na pet blokova između kojih su bile kratke pauze. Blokovi i podražaji unutar blokova su zadavani slučajnim redoslijedom pomoću programa E-Prime 3.0 (Psychology Software Tools, Pittsburgh, PA), a vrijeme reakcije je bilježeno pomoću Chronos uređaja. Do sada je prikupljeno između 24 i 77 odgovora za svaku imenicu.
Proveli smo hijerarhijsku regresijsku analizu u tri koraka s vremenom reakcije u zadatku leksičke odluke (u milisekundama) kao kriterijem. U prvom koraku smo uveli varijablu objektivne čestine riječi, u drugom smo uveli mjeru ortografske sličnosti – ortografsku Levenshteinovu distancu, a u zadnjem koraku smo uveli tri psiholingvističke varijable – dob usvajanja, konkretnost i subjektivnu čestinu. Dužina riječi je izostavljena iz regresijskog modela zbog visoke povezanosti s Levenshteinovom distancom. Predočivost je također izostavljena zbog visoke poveznosti s konkretnosti.
U prvom koraku se učestalost riječi pokazala kao značajan prediktor vremena reakcije u zadatku leksičke odluke (b = -0.30, p < .001). Frekventnije riječi imaju kraće vrijeme reakcije. Prvi model objašnjava 7.22% varijance vremena reakcija. U drugom koraku dodali smo ortografsku Levenshteinovu distancu, a rezultati su pokazali da su i učestalost riječi (b = -0.25, p < .001) i ortografska distanca (b = 25.68, p < .001) značajni prediktori vremena reakcije. Vrijeme reagiranja na frekventnije riječi i riječi s gušćim ortografskim susjedstvom je kraće. Dodavanje varijable ortografske sličnosti objasnilo je dodatnih 4.83% varijance i povećalo ukupni postotak objašnjena varijance na 12.05%. Ova promjena je statistički značajna (F(1, 2610) = 143.43, p < .001).
U zadnjem koraku smo u model dodali procjenu dobi usvajanja, konkretnosti i subjektivne čestoće riječi. Frekvencija riječi u ovom koraku više nije značajan prediktor (b = -0.002, p = .93), ali subjektivna čestoća jest (b = -83.89, p < .001). Ortografska sličnost ostala je značajan prediktor (b = 11.08, p < .001). Dob usvajanja pokazala se statistički značajnom (b = 7.2, p < .001), ali konkretnost nije (b = -4.3, p = .113). Završni model objašnjava ukupno 44.03% varijance vremena reakcija u zadatku leksičke odluke, što je 31.97% više nego u prethodnom modelu (F(3, 2607) = 496.44, p < .001). Subjektivno češće riječi, riječi s gušćim ortografskim susjedstvom i riječi koje smo usvojili ranije u životu prepoznajemo brže u zadatku leksičke odluke.
Ovi rezultati u skladu su s prethodnim istraživanjima (npr. Brysbaert et al., 2016; Soares et al., 2019). Pokazuju da se vremena reakcija na imenice u zadatku leksičke odluke mogu objasniti leksičkim i psiholingvističkim varijablama. Od ispitanih varijabli čestina i subjektivna čestina čine se najvažnijima, što je također u skladu s prijašnjim nalazima.
Reference
Brysbaert, M., Stevens, M., Mandera, P., & Keuleers, E. (2016). The impact of word prevalence on lexical decision times: Evidence from the Dutch Lexicon Project 2. Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 42, 441-458.
Keuleers, E. & Brysbaert, M. (2010). Wuggy: A multilingual pseudoword generator. Behavior Research Methods, 42, 627
Peti-Stantić, A., Anđel, M., Gnjidić, V., Keresteš, G., Ljubešić, N., Masnikosa, I., … & Stanojević, M. M. (2021). The Croatian psycholinguistic database: estimates for 6000 nouns, verbs, adjectives and adverbs. Behavior Research Methods, 1-18.
Soares, A.P., Lages, A., Silva, A., Comesaña, M., Sousa, I., Pinheiro, A.P., & Perea, M. (2019). Psycholinguistic variables in visual word recognition and pronunciation of European Portuguese words: a mega-study approach, Language, Cognition and Neuroscience, 34, 689-719
Yarkoni, T., Balota, D., & Yap, M. (2008). Moving beyond Coltheart’s N: A new measure of orthographic similarity. Psychonomic Bulletin & Review, 15, 971-979.
206 total views, 1 views today
This post is also available in: 
English (Engleski)
