Petar Milin

Što se može naučiti iz učenja?

Petar Milin

University of Birmingham

Obično se pretpostavlja da je suvremena psihologija jezika započela Chomskyjevom (1959) zajedljivom recenzijom Skinnerove (1957) knjige Verbal Behavior (usp. Harley, 2005). Međutim, termin psiholingvistika pojavio se gotovo petnaest godina ranije, u knjizi Psycholinguistics: A survey of theory and research problems (Psiholingvistika: pregled teorije i istraživačkih pitanja), koju su uredili Osgood i Sebeok (1954). Govoreći o tom „formativnom razdoblju“ discipline, Osgood je izjavio da je ono bilo „obilježeno izrazito dobrim odnosima između psihologa i lingvista, […kojima je] zajedničko bilo zalaganje za operacionalizam u filozofiji znanosti, ali i za raspodjelu posla“ (1975, str. 17). U tom je interdisciplinarnom pothvatu učenje zbog same svoje prirode imalo istaknutu ulogu, a na zrele tzv. dvostupanjske teorije učenja gledalo se s velikim optimizmom, možda i pod izravnim utjecajem samog Osgooda. 

Do promjene je došlo s Chomskyjevim prilično različitim viđenjem lingvistike, ali i psiholingvistike, a u toj novoj istraživačkoj paradigmi učenje više nije imalo svoje mjesto. Zanimljivo je istaknuti da se u uporabnoj lingvistici – još jednoj značajnoj lingvističkoj školi – zastupa stajalište koje je sasvim različito od generativizma. Međutim, čak ni tu učenje nije našlo svoje mjesto među općim kognitivnim sposobnostima (usp. Divjak, 2019), koje se u tom pristupu smatraju temeljnim odrazom i načinom izgradnje jezičnog znanja putem uporabe. Do sada su se ponajviše obrađivale opće kognitivne sposobnosti klasifikacije, apstrahiranja i imaginacije (metafora, metonimija), a evidentno je da u sustavnim promišljanjima nedostaju procesi ili funkcije koji bi omogućili razvoj sustava iz uporabe. Učenje se tako uporno ignorira unatoč njegovoj važnosti, a postupno povećanje zanimanja za učenje zamjetno je tek u posljednjim godinama (usp. npr. Ellis, 2006; Ramscar et al., 2010; Baayen, Milin et al., 2011; Milin, Divjak et al., 2016; Divjak i Milin, 2020). 

U projektu Out of our Minds (https://outofourminds.bham.ac.uk) zalažemo se za povratak učenja u središte zanimanja istraživača. U svojem ću izlaganju prikazati tri povezana istraživanja: (a) istraživanje o individualnim razlikama u učenju slaganja između subjekta i predikata u L2, (b) istraživanje o općim tendencijama u učenju članova u engleskom kao L2 i (c) istraživanje o obradi slavenskih imenskih paradigmi. Tvrdit ću da bi jedinice i generalizacije koje naša teorija dopušta trebale biti utemeljene na onome što se može naučiti iz ulaznih podataka. To je jedan od načina poštivanja kognitivne realnosti teorijskih kategorija, što je ujedno i ideal za koji se zalaže kognitivna lingvistika. Istodobno, potpuno razvijen kompleksni sustav jezika (koji se temelji na apstrakcijama koje imaju kognitivnu plauzibilnost) daje nam zanimljive uvide u prirodu samog mehanizma učenja, kao i u njegovu sposobnost reakcije na djelovanje okoline (uključujući i društveno-kulturne faktore) te postizanje učinkovite adaptacije. 

 

Literatura

 Baayen, R. H., Milin, P., Đurđević, D. F., Hendrix, P. i Marelli, M. (2011). An amorphous model for morphological processing in visual comprehension based on naive discriminative learning. Psychological review, 118(3), 438-481. 

Chomsky, N. (1959). Review of Verbal behavior by B. F. Skinner. Language, 35(1), 26-58. 

Divjak, D. (2019). Frequency in language: memory, attention and learning. Cambridge: Cambridge University Press. 

Divjak, D. i Milin, P. (2020). Exploring and exploiting uncertainty: statistical learning ability affects how we learn to process language along multiple dimensions of experience. Cognitive science, 44(5), e12835. 

Ellis, N. C. (2006). Selective attention and transfer phenomena in L2 acquisition: Contingency, cue competition, salience, interference, overshadowing, blocking, and perceptual learning. Applied linguistics, 27(2), 164-194. 

Harley, T. (2005). The psychology of language: from data to theory. Hove: Psychology Press. 

Milin, P., Divjak, D., Dimitrijević, S. i Baayen, R. H. (2016). Towards cognitively plausible data science in language research. Cognitive Linguistics, 27(4), 507-526. 

Osgood, C. E. (1975). A dinosaur caper: Psycholinguistics past, present, and future. Annals of the New York Academy of Sciences, 263(1), 16-26. 

Osgood, C. E., i Sebeok, T. A. (1954). Psycholinguistics: a survey of theory and research problems. Baltimore: Waverly Press. 

Ramscar, M., Yarlett, D., Dye, M., Denny, K. i Thorpe, K. (2010). The effects of feature-label-order and their implications for symbolic learning. Cognitive science, 34(6), 909-957. 

Skinner, B. F. (1957). Verbal behaviour. New York: Appleton Century Crofts. 

 41 total views,  3 views today

This post is also available in: enEnglish (Engleski)