Obrada sličnica općeg akademskog vokabulara kod višejezičnih govornika
Vedrana Gnjidić
prof. dr. sc. Marijan Palmović
prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić
Uvod
Sličnice (eng. cognates) imaju jednak ili sličan oblik i značenje u dva ili više jezika. Ovisno o stupnju ortografskog (i fonološkog) preklapanja, dijele se na identične (prave) ili oblikom slične (djelomične). Sličnice su i vrsta (jezičnih) potencijala (eng. affordances, Singleton i Aronin, 2012), što znači da, ako se percipiraju, mogu olakšati učenje jezika i jezičnu obradu.
Učinak facilitacije prilikom obrade sličnica zabilježen je u zadacima leksičke i semantičke odluke, zadatku jezičnih asocijacija, kao i prilikom čitanja rečenica, odnosno, u istraživanjima razumijevanja i jezične proizvodnje, kako u J2/J3, tako i u J1. Zadaci leksičke odluke pokazuju da je učinak facilitacije još snažniji s trostrukim sličnicama nego s dvostrukim sličnicama, te da je prisutan i u materinskom jeziku i u slabijem stranom jeziku, što govori u prilog hipotezi neselektivnog jezičnog pristupa. Obrada sličnica u materinjem jeziku većinom se istraživala s govornicima s relativno visokom jezičnom kompetencijom u stranom jeziku i to zbog smanjene mjerne osjetljivosti bihevioralnih metoda kada se radi o detektiranju razlike u obradi sličnica i nesličnica u materinjem jeziku. Tehnologija mjerenja evociranih potencijala može pružiti veću mjernu osjetljivost u kontekstu istraživanja s govornicima sa srednjom razinom jezične kompetencije u stranom jeziku (npr., Bice i Kroll, 2015).
U istraživanjima se obično upotrebljavaju konkretne i relativno česte sličnice. Identične sličnice koriste se češće od oblikom sličnih budući da se učinak facilitacije prilikom obrade sličnica smanjuje s opadanjem stupnja ortografske sličnosti. Ipak, učinak facilitacije s oblikom sličnim sličnicama zabilježen je i u najdominantnijem jeziku (J1, npr. van Hell i Dijkstra, 2002). Čini se bi učinak facilitacije mogao biti jači za oblikom slične sličnice koje se razlikuju u sufiksalnom dijelu u odnosu na one koje se razlikuju u korijenu riječi (npr. Font, 2001).
Istraživački problem (i motivacija)
Sličnice su česte u formalnim registrima mnogih jezika kojima se govori u Europi, pa tako čine i značajan dio općeg akademskog vokabulara (dalje OAV). Riječi koje pripadaju OAV-u imaju apstraktna značenja i koriste se u raznim disciplinama. Usprkos apstraktnosti OAV-a, razumijevanje oblikom sličnih sličnica u tom registru (poput parcijalan/partial/partiell) moglo bi biti olakšano u usporedbi s nesličnicama istog registra kod kasnih višejezičnih govornika, kao što je to slučaj s konkretnijim riječima.
Glavna je hipoteza da znanje stranih jezika olakšava obradu sličnica u apstraktnom registru materinskog jezika, a temelji se na hipotezi o neselektivnom jezičnom pristupu i shvaćanju da višejezični govornici (dvosmjerno) aktiviraju zajednička obilježja sličnica na različitim razinama reprezentacije unutar mentalnog leksikona. Osim toga, viša razina međujezične svijesti mogla bi dodatno utjecati na potencijal aktivacije tih dijeljenih obilježja tijekom jezične obrade na materinskom jeziku (npr., Otwinowska-Kasztelanic, 2011).
Učinak facilitacije prilikom obrade sličnica u tom registru ukazivao bi na svrhovitost sustavnog, višejezično-integrativnog pristupa apstraktnom (općem akademskom vokabularu) materinskog jezika u nastavi. Bolje razumijevanje riječi koje pripadaju OAV-u učenicima bi olakšalo proces dubinskog čitanja, a tako i samo učenje.
Pristup i metode
Sličnice i nesličnice OAV-a korištene kao eksperimentalne čestice u ovom istraživanju probrane su iz popularnoznanstvenih knjiga i dopunjene s nekoliko unosa iz Hrvatske psiholingvističke baze. Fokus istraživanja bio je na utjecaju prvog stranog jezika na razumijevanje u materinjem jeziku kod višejezičnih govornika, te ulozi međujezične svijesti u tom procesu. Sudionici istraživanja bili su studenti raznih usmjerenja. Zadatak leksičke odluke (Dialang) korišten je za procjenu njihove jezične kompetencije u engleskom i njemačkom jeziku (J2 i J3), standardizirani test (VerT) za procjenu poznavanja internacionalizama hrvatskog jezika, a zadaci prijevoda i pronalaska sinonima korišteni su za procjenu međujezične svijesti kroz aktivnu upotrebu internacionalizama.
Zadatak semantičke odluke u programu E-prime 2.0. sadržavao je glagole – 38 sličnica (npr., modificirati), 38 nesličnica (npr., obrazložiti) OAV-a, i 39 konkretnih glagola povezanih s pripremom hrane (npr., zapeći). 32-kanalni EEG sniman je uz pomoć BP softwarea dok su sudionici istraživanja glagole kategorizirali u kategorije akademskog vokabulara i pripreme hrane. Sličnice i nesličnice OAV-a nisu se statistički značajno razlikovale po procjenama apstraktnosti, korpusnoj frekvenciji, ili duljini u milimetrima. Probni zadatak proveden je online (Psytoolkit; Stoet, 2010, 2017) s 28 sudionika (M [dob] = 22.7; samoprocjena jezične kompetencije u J2 – B2; J3 – A2) u svrhu provjere jednoznačnosti kategorizacije eksperimentalnih čestica u ponuđene kategorije. Očekivali smo da će vrijeme reakcije za sličnice OAV-a biti brže nego za nesličnice, te da će sudionici najbrže kategorizirati glagole povezane s pripremom hrane.
Rezultati
Prosječni postotak pogrešno kategoriziranih glagola u probnom eksperimentu iznosio je 2,9% po ispitaniku. Najveći dio tih glagola pogrešno je kategoriziran samo jednom ili dva puta. Tri su glagola pogrešno kategorizirana više od tri puta te su stoga isključeni iz finalnog izbora eksperimentalnih čestica za ERP eksperiment.
Prosječno vrijeme reakcije za sličnice, nesličnice i glagole povezane s pripremom hrane redom je iznosilo 715.91 (SD = 98.19), 745.60 (SD = 96.92), i 716.60 (SD = 79.70) milisekundi. Analiza varijance ponovljenih mjerenja otkrila je glavni efekt skupine riječi (F [2, 54] = 7.55, p < .01, ηp² = 0.22), a post-hoc testovi uz Bonferroni korekciju pokazali su da je razlika u vremenu reakcije za sličnice i nesličnice statistički značajna (p < 0.1), kao i razlika u vremenu reakcije za nesličnice i glagole povezane s pripremom hrane (p < .01). Razlika u vremenu reakcije za sličnice OAV-a i glagole povezane s pripremom hrane nije bila statistički značajna (p = 1.0).
Prikupljanje podataka za ERP eksperiment još je u tijeku, tako da će na konferenciji biti predstavljeni samo preliminarni rezultati tog eksperimenta.
Rasprava i zaključci
Rezultati online zadatka semantičke odluke pokazuju učinak facilitacije prilikom obrade oblikom sličnih sličnica apstraktnog registra u materinjem jeziku. Ipak, moguće je da se internacionalizmi percipiraju kao tipičniji (a onda i predvidljiviji) pripadnici akademskog registra – odnosno, razlog pojave prednosti za sličnice naspram nesličnica prilikom semantičke kategorizacije može se kriti u prepoznavanju morfoloških naznaka radi kojih sličnice prepoznajemo kao internacionalizme (sufiksi, prefiksi). Budući da takve naznake nisu prisutne kod nesličnica OAV-a, moguće da je prilikom kategoriziranja nesličnica OAV-a potrebna dublja razina obrade, odnosno detaljniji pristup značenju. Očekujemo da će vrijeme reakcije za pojedinačne skupine glagola u eksperimentu s evociranim potencijalima biti usporedivo s vremenima reakcije u probnom eksperimentu.
Tehnologija evociranih potencijala omogućuje uspoređivanje obrade sličnica i nesličnica prije donošenja odluke o njihovoj kategorizaciji, odnosno tijekom leksičkog pristupa. Očekujemo da će srednja amplituda komponente N400 biti manje negativna za sličnice OAV-a nego za nesličnice, što će odražavati olakšanu obradu sličnica u apstraktnom registru materinjeg jezika.
Rezultati ovog eksperimenta mogli bi doprinijeti razumijevanju učinka facilitacije kod oblikom sličnih sličnica tijekom jezične obrade apstraktnog registra na materinjem jeziku, kao i razumijevanju poveznice međujezične svijesti i obrade sličnica u tom registru. Sudionici ovog istraživanja predstavljaju prevladavajuću skupinu višejezičnih govornika u Hrvatskoj, neuravnotežene govornike dvaju stranih jezika koji strane jezike uče u obrazovnom kontekstu (kontekstu obaveznog obrazovanja).
Reference:
Aronin, L., i Singleton, D. (2012). Affordances theory in multilingualism studies. Studies in Second Language Learning and Teaching, 2(3), 311-331. https://doi.org/10.14746/ssllt.2012.2.3.3
Bice, K., i Kroll, J. F. (2015). Native language change during early stages of second language learning. Neuroreport, 26(16), 966–971. https://doi.org/10.1097/WNR.0000000000000453
Font, N. (2001). Rôle de la langue dans l’accès au lexique chez les bilingues: Influence de la proximité orthographique et sémantique interlangue sur la reconnaissance visuelle de mots (Unpublished Ph.D. dissertation) Montpellier, France: Université Paul Valery
van Hell, J. G., i Dijkstra, T. (2002). Foreign language knowledge can influence native language performance in exclusively native contexts. Psychonomic Bulletin & Review, 9(4), 780–789. https://doi.org/10.3758/BF03196335
Otwinowska-Kasztelanic, A., (2011). Chapter 1: Awareness and affordances: multilinguals versus bilinguals and their perceptions of cognates. In G. De Angelis & J.-M. Dewaele (Eds.), New Trends in Crosslinguistic Influence and Multilingualism Research, 1–18. https://bit.ly/2STfqvF
Stoet, G. (2010). PsyToolkit – A software package for programming psychological experiments using Linux. Behavior Research Methods, 42(4), 1096-1104.
Stoet, G. (2017). PsyToolkit: A novel web-based method for running online questionnaires and reaction-time experiments. Teaching of Psychology, 44(1), 24-31.
200 total views, 1 views today
This post is also available in: 
English (Engleski)
