Procesiranje SVO i OVS reda riječi u hrvatskome: Uloga obilježja prominentnosti u razumijevanju i prihvatljivosti rečenica
Irina Masnikosa i Anita Peti-Stantić (Sveučilište u Zagrebu)
Polazeći od pretpostavke da je procesiranje argumenata u prijelaznim rečenicama uvjetovano hijerarhijom prominentosti obilježja u pojedinom jeziku (Bornkessel-Schlesewsky i Schlesewsky, 2009), u istraživanju se eksperimentalno ispituje hijerarhija prominetnosti u hrvatskome. Iako je hrvatski jezik s fleksibilnim redom riječi te jezik u kojem se, prema prethodim istraživanjima, govornici pri inkrementalnoj interpretaciji argumenata prvenstveno oslanjaju na padežne nastavke (MacWhinney and Bates, 1989), kanonskim redom riječi smatra se SVO (Greenberg 1963). Koristeći eksperimentalne materijale u kojima sinkretizam nominativa i akuzativa otvara mogućnost privremene višestruke interpretacije sintaktičke uloge imenica, ovim istraživanjem nastojimo razlučiti uloge (i) morfosintaktičkih načela: padežne morfologije vs. rečeničnog položaja; (ii) semantičkog načela živosti te (iii) informacijskostrukturnog načela danosti u ostvarivanju reda riječi u hrvatskome.
Metode i analiza
Putem internetske platforme IbexFarm (Drummond, 2011) provedena su tri eksperimenta kombiniranim metodama zadatka čitanja vlastitom brzinom (uz segmentaciju riječ po riječ) i zadatka procjene prihvatljivosti rečenice. Cilj zadatka čitanja vlastitom brzinom bio je ispitati utjecaj rečeničnog položaja, živosti i danosti imenica na inkrementalno pripisivanje gramatičkih uloga, dok je cilj zadatka procjene prihvatljivosti bio ispitati preferencije govornika s obzirom na redoslijed (i) subjekta i objekta, (ii) živosti te (iii) nove i stare informacije. Prikupljeni su podaci o (i) procjenama prihvatljivosti rečenica na Likertovoj ljestvici raspona 1-5; (ii) vremenu reakcije (RT) za procjene prihvatljivosti te (iii) vremenu čitanja pojedinačnih riječi u eksperimentalnim podražajima. Analiza podataka provedena je u statističkom programu R (R Core Team, 2021) primjenom (i) mješovitih modela s kumulativnih funkcijom veze (CLMM) za procjene prihvatljivosti te (ii) uopćenih linearnih mješovitih modela (GLMM) za vrijeme reakcije, pri čemu su iz analize isključena vremena reakcije niža od 100 ms te viša od 3000 ms.
Eksperiment 1: Subjekt prethodi objektu?
Polazeći od načela minimalnosti (Bornkessel i Schlesewsky, 2006), pretpostavljamo da, u odsutnosti morfoloških signala koji usmjeravaju interpretaciju, procesor pripisuje minimalnu sintaktičku strukturu tj. kanonski red riječi. Prvim eksperimentom ispituje se kanoničnost SVO reda riječi usporedbom rečenica koje sadrže imenice s različitim padežnim nastavcima za nominativ i akuzativ (Tablica 1, uvjeti 1 i 2) i rečenica koje sadrže imenice sa sinkretičnim oblicima nominativa i akuzativa (privremeno višeznačnih rečenica; Tablica 1, uvjeti 3 i 4). Predviđeno je kako će govornici, ukoliko postoji mogućnost višestruke interpretacije, (i) pokazati preferencije prema SVO redu riječi te (ii) prvoj imenici u rečenici isprva pripisati ulogu subjekta, što će rezultirati reanalizom rečenica u kojima je leksički glagol semantički nepodudaran s SVO interpretacijom, odnosno produljenim vremenom čitanja kritičnih segmenata (leksičkog glagola i sljedeće riječi) u uvjetu 4.
Sudionici: n = 40 (M = 9), sr. dob = 22.75
Tablica 1
Eksperiment. 1: Eksperimentalni faktori, uvjeti i primjeri podražaja
| F1: Red argumenata [subjekt – objekt: SO; objekt – subjekt: OS]
F2: Višeznačnost [višeznačno: AMB; jednoznačno: UNAMB] |
|
| Uvjet | Primjer |
| (1) SO_UNAMB | Plahta je pokrila fotelju. |
| (2) OS_UNAMB | Fotelju je pokrila plahta. |
| (3) SO_AMB | Vjetar je otpuhao brodić. |
| (4)OS_AMB | Brodić je otpuhao vjetar. |
Rezultati:
Slika 1
Eksperiment 1: Procjene prihvatljivosti po uvjetima
Analizom rezultata procjene prihvatljivosti (konstanta: SO_UNAMB) zabilježen je značajan (i) glavni efekt reda argumenata (procjena = -2.0899; standardna pogreška = ; z = 0.5463; p < .001) te (ii) interakcijski efekt reda riječi i višeznačnosti (procjena = -1.7140, standardna pogreška = 0.6533; z = -2.624, p < .01). Analizom vremena čitanja leksičkog glagola zabilježen je glavni efekt višeznačnosti (procjena = 59.093, standardna pogreška: 20.479, t =-2.006, p < .01, tj. kraće vrijeme čitanja za UNAMB uvjete, dok je analizom vremena čitanja sljedeće riječi zabilježen značajan efekt reda argumenata ( procjena = 150.17, standardna pogreška = 27.09, t =-5.544, p < .001) tj. kraće vrijeme čitanja za SO uvjete. Budući da je u odsutnosti morfoloških signala niža prihvatljivost zabilježena samo za OVS red riječi te s obzirom na produljeno vrijeme čitanja posljednje riječi u rečenicama s OVS redom riječi, zaključujemo da rezultati prvog eksperimenta upućuju na postojanje neovisnog načela subjekt > objekt u hrvatskome.
Slika 2 Slika 3
Eksperiment 1: Dijagram efekata za RT leksičkog glagola Eksperiment 1: Dijagram efekata za RT segmenta glagol+1
Eksperiment 2: Živo prethodi neživome?
Drugim je eksperimentom ispitana uloga semantičkog obilježja živosti u inkrementalnom pripisivanju gramatičkih uloga u rečenicama s mogućnošću privremene višestruke interpretacije. Na temelju prethodnih istraživanja (Mak i sur., 2006 za engleski; Jackson i Roberts, 2010 za nizozemski) predviđeno je da će govornici pokazati preferencije prema subjektima s obilježjem +živo te je očekivana
(i) niža prihvatljivost i (ii) dulje vrijeme čitanja kritičnih segmenata rečenica u kojima imenica na kanonskom položaju subjekta nosi obilježje -živo (Tablica 2, uvjet 4 u odnosu na uvjet 1). Uzimajući u obzir rezultate prvoga eksperimenta kojim je utvrđeno otežano procesiranje OVS reda riječi, očekivan je i efekt reda argumenata.
Sudionici: n = 40 (M = 10), sr. dob= 22.34
Tablica 2
Eksperiment 2: Eksperimentalni faktori, uvjeti i primjeri podražaja
| F1: Red argumenata [subjekt – objekt: SO; objekt – subjekt: OS]
F2: Redoslijed živosti [živo – neživo: AI; neživo – živo: IA] |
|
| Uvjet | Primjer |
| (1) SO_AI | Policajke su ugledale novčanice. |
| (2) OS_AI | Policajke su začudile novčanice. |
| (3) OS_IA | Novčanice su ugledale policajke. |
| (4) SO_IA | Novčanice su začudile policajke. |
Rezultati:
Slika 4
Eksperiment 2: Procjene prihvatljivosti prema uvjetima
Analizom rezultata procjene prihvatljivosti (konstanta: SO_UNAMB) zabilježeni su značajni glavni efekti (i) redoslijeda živost (procjena = -1.5596, standardna pogreška = 0.2848, z = -5.476 , p < .001) te (ii) reda argumenata (procjena = -3.7854 , standardna pogreška = 0.3893, z = -9.724, p < .001). Uz predviđenu višu prihvatljivost subjekata s obilježjem +živo u SO uvjetima, više su ocjene dodijeljene i rečenicama u kojima su se imenice s obilježjem +živo nalazile na početnom položaju i to čak i u uvjetima s OVS redom riječi, što upućuje i na postojanje neovisnog načela živo > neživo. Analizom vremena čitanja leksičkog glagola te sljedeće riječi zabilježen je značajan efekt reda argumenata (glagol: procjena = 87.684, standardna pogreška = 24.183 , t = – 3.626, p < .001; glagol+1: procjena = 142.86, standardna pogreška = 43.36 , t = 3.295, p < .001). Međutim, nije zabilježen statistički značajan efekt živosti.
Slika 5 Slika 6
Eksperiment 2: Dijagram efekata za RT leksičkog glagola Eksperiment 2: Dijagram efekata za RT segmenta glagol+1
Eksperiment 3: Dana informacija prethodi novoj informaciji?
Iako se slavenskim jezicima pripisuje tendencija ostvarivanja reda riječi u kojem dane informacije prethode novim informacijama (Kučerová, 2007), rezultati pojedinih novijih istraživanja (Šimík i Wierzba, 2017) djelomično opovrgavaju zaključke prethodnih studija. Kako bi se ispitao utjecaj danosti na prihvatljivost i procesiranje reda riječi u hrvatskome, u posljednjem su eksperimentu rečenice iz AMB uvjeta prvoga eksperimenta uklopljene u kontekst (Tablica 3). U skladu s pretpostavkom da je u hrvatskome preferirani redoslijed dano > novo, predviđeno je (i) licenciranje te (ii) olakšano procesiranje OVS reda riječi kada je objekt dan prethodno u kontekstu (uvjet 2 u odnosu na uvjet 4).
Sudionici: n = 37(M = 13), sr. dob = 22.75
Tablica 3
Eksperiment 3: Eksperimentalni faktori, uvjeti i primjeri podražaja
| F1: Red argumenata [subjekt – objekt: SO; objekt – subjekt: OS]
F2: Danost [subjekt dan: SG; objekt dan: OG] |
|
| Kontekst 1 Htjeli smo uzeti brodić i otploviti na more, ali nismo mogli. | |
| Uvjet | Primjer |
| (1) SO_OG | Vjetar je otpuhao brodić. |
| (2) OS_OG | Brodić je otpuhao vjetar. |
| Kontekst 2 Zapuhao je snažan vjetar. | |
| Uvjet | Primjer |
| (3) SO_SG | Vjetar je otpuhao brodić. |
| (4) OS_SG | Brodić je otpuhao vjetar. |
Rezultati:
Slika 7
Eksperiment 3: Procjene prihvatljivosti po uvjetima
Rezultatima eksperimenta nije potvrđena preferencija dano > novo. Međutim, značajan efekt reda argumenata zabilježen je u zadatku procjene prihvatljivosti (konstanta: SO_SG, procjena = -3.1398, standardna pogreška = 0.4433, z = -7.082, p < .001), kao i u zadatku čitanja vlastitom brzinom (glagol: procjena = 42.23, standardna pogreška = 20.36, t = 2.074, p < .05; glagol+1: procjena = 123.64, standardna pogreška = 30.94, t = 3.996, p < .001).
Slika 8 Slika 9
Eksperiment 1: Dijagram efekata za RT leksičkog glagola Eksperiment 1: Dijagram efekata za RT segmenta glagol+1
Rasprava i zaključak
Iako rezultati prvoga eksperimenta potvrđuju utjecaj morfološkog obilježavanja padeža na procesiranje, provedenim istraživanjem utvrđeno je kako i rečenični položaj argumenta igra važnu ulogu u prihvatljivosti i interpretaciji prijelaznih rečenica. Kanoničnost SVO reda riječi u svim je trima eksperimentima potvrđena rezultatima zadatka procjene prihvatljivosti, kao i rezultatima zadatka čitanja vlastitom brzinom. Na temelju rezultata drugog eksperimenta zaključujemo kako semantičko obilježje živosti utječe na prototipnost ostvarenog reda riječi, ali je u hrvatskome smješteno niže na ljestvici prominentnosti. S druge strane, informacijsko-strukturno obilježje danosti nije značajno utjecalo na prihvatljivost i vrijeme čitanja OVS reda riječi. Međutim, smatramo kako bi se odsutnost efekta danosti mogla djelomično pripisati ograničenjima eksperimentalnog dizajna te kako je ulogu informacijske strukture u procesiranju reda riječi u hrvatskome potrebno dodatno ispitati i drugim metodama.
Literatura:
Bornkessel, I. i Schlesewsky, M. (2006). The extended argument dependency model: A neurocognitive approach to sentence comprehension across languages. Psychological Review, 113(4), 787–821. https://doi.org/10.1037/0033-295X.113.4.787
Bornkessel-Schlesewsky, I. i Schlesewsky, M. (2009). The Role of Prominence Information in the Real-Time Comprehension of Transitive Constructions: A Cross-Linguistic Approach: Prominence-Driven Sentence Processing. Language and Linguistics Compass, 3(1), 19–58. https://doi.org/10.1111/j.1749-818X.2008.00099.x
Drummond, A. (2011). IBEX Farm [računalni program]. http://spellout.net/ibexfarm/
Greenberg, J. H. (1963). Some universals of grammar with particular reference to the order of meaningful elements. Universals of language. Universals of Grammar, 73-113.
Jackson, C. N., i Roberts, L. (2010). Animacy affects the processing of subject–object ambiguities in the second language: Evidence from self-paced reading with German second language learners of Dutch. Applied Psycholinguistics, 31(4), 671-691. https://doi.org/10.1017/S0142716410000196
Kučerová, I. (2007). The Syntax of Givenness. MIT.
MacWhinney, B. i Bates, E. (Eds.). (1989). The Crosslinguistic study of sentence processing. Cambridge University Press.
Mak, W., Vonk, W. i Schriefers, H. (2006). Animacy in processing relative clauses: The hikers that rocks crush. Journal of Memory and Language, 54(4), 466–490. https://doi.org/10.1016/j.jml.2006.01.001
R Core Team. (2021). R: A language and environment for statistical computing. R Foundation for Statistical Computing. https://www.R-project.org/.
Šimík, R. i Wierzba, M. (2017). Expression of information structure in West Slavic: Modeling the impact of prosodic and word-order factors. Language, 93(3), 671–709. https://doi.org/10.1353/lan.2017.0040
176 total views, 1 views today
This post is also available in: 
English (Engleski)
