Osnovni podaci

Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost

Program: Istraživački projekti

Broj projekta: HRZZ-IP-2016-06-1210

Voditeljica projekta: prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić

Ustanova ugovaratelj/matična ustanova: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Akronim projekta: MEGAHR/MEGACRO

Znanstveno područje: Humanističke znanosti

Znanstveno polje: Filologija

Trajanje projekta: 10.3.2017-9.3.2021.

 

Istraživači na projektu:

prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić

prof. dr. sc. Gordana Keresteš

izv. prof. dr. sc. Maja Anđel

doc. dr. sc. Mateusz-Milan Stanojević

doc. dr. sc. Mirjana Tonković

doc. dr. sc. Nikola Ljubešić

dr. sc. Jana Willer-Gold

dr. sc. Dario Lečić

Jelena Tušek, mag.

 

Vanjski suradnici:

prof. emeritus Ray Jackendoff, Tufts University i MIT

prof. dr. sc. Petar Milin, Sheffield University

prof. dr. sc. Andrew Nevins, University College London

prof. dr. sc. Motoki Nomachi, Slavic-Eurasian Research Center of Hokkaido University

 

SAŽETAK PROJEKTA

Osnovni je cilj projekta Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture odrediti gradivne sastavnice informacijske strukture mentalne gramatike hrvatskoga. Na temelju korpusnog i psiholingvističkog pristupa istražit ćemo načine procesiranja morfosintaktičkoga i semantičkoga slaganja konkretnih i/ili apstraktnih leksičkih jedinica u koordiniranim i eliptičnim strukturama, kao i načine procesiranja informacijske strukture rečenice s obzirom na smještaj klitika. Na temelju toga ćemo utvrditi skup nužnih, univerzalnih, kao i jezičnospecifič nih obrazaca koji određuju informacijsku strukturu hrvatskoga, na morfosintaktničkoj i na semantičkoj razini. Usredotočit ćemo se na lokalna (linearna) i globalna (hijerarhijska) ograničenja procesiranja u mentalnoj gramatici hrvatskoga. Teorijske posljedice takvoga pristupa  vidjet će se u mogućnosti razvijanja modela jezičnoga procesiranja, kao i mogućnosti određivanja i uspostavljanja veza između globalnih i lokalnih gradivnih elemenata mentalne gramatike hrvatskoga. Na praktičnoj će razini projekt kroz kurikularnu obnovu pridonijeti poboljšanju produktivne jezične kompetencije u okvirima obrazovnog sustava.

Kako bismo ostvarili navedene ciljeve, provest ćemo tri vrste aktivnosti: 1) na temelju korpusa hrWaC uspostavit ćemo korelaciju izmeđ u kategorija konkretnosti i predočivosti za 3000 leksičkih jedinic,a kao i za skup gramatičkih jedinica (zamjeničkih i glagolskih klitika); 2) uspostavit ćemo odnos između konretnosti i slaganja (s obzirom na rod, elipsu i smještaj klitika); 3) odredit ćemo specifične obrasce potrebne za izgradnju komunikacijski učinkovitih mreža riječ i i gramatičkih struktura u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Metodološka inovativnost istraživanja ogleda se u povezivanju teorijski informiranog kvalitativnog i kvantitativnog psiholingvistički relevantnog istraživanja koje će omogućiti uspostavu prediktivne leksičke analize na razini korpusa, kao i na razini gramatičkih obrazaca mentalne gramatike.